Dubrovnik

UNESCO bastina od 1979.

Grad koji je
pisao povijest
kamenom i morem

Dubrovnik — grad-drzava, grad-legenda. Tisuc godisnja arhitektura, zidine koje su odolijevale osvajacima i kultura koja je cvjetala dok je Europa gorjela.

Istrazite stari grad

Biserna kruna Jadrana

Dubrovnik nije samo grad — to je zivo svjedocanstvo o tome sto je moguce kada se sloboda, trgovina i kultura spoje na jednom malom komadu kamene obale. Dubrovacka Republika, poznata i kao Ragusa, bila je jedna od prvih drzava na svijetu koja je ukinula trgovinu robljem — jos 1416. godine.

Stara jezgra, okruzena zidinama dugim gotovo dva kilometra, sacuvana je u izvanrednom stanju. Svaka ulica, svaki portal i svaki bunar prica pricu o graditeljima koji su znali da grade za vjecnost.

1979.
UNESCO zastita
1,94 km
Duzina zidina
1272.
Gradski statut
Gradske zidine Dubrovnika s pogledom na more
Gradske zidine — simbol slobode i otpornosti Dubrovacke Republike

Bastina koja traje

Gradske zidine Dubrovnika Fortifikacije

Gradske zidine — bastioni slobode

Zidine Dubrovnika grade se od 8. stoljeca i danas su medu najocuvanijim fortifikacijskim sustavima na Mediteranu. Hodnja po zidinama nudi jedinstven pogled na staru jezgru i Jadransko more.

Citajte vise
Stradun — glavna ulica Dubrovnika Urbanizam

Stari grad i Stradun

Stradun, ili Placa, je srce starog Dubrovnika — mramorna ulica koja spaja Pile i Ploce. Oko nje su se razvijali trgovacki, vjerski i politicki zivot Republike kroz stoljeca.

Citajte vise
Palace i katedrale Dubrovnika Arhitektura

Palace i sakralna bastina

Knezev dvor, Sponza palaca i katedrala Uznesenja Marijina — tri gradevine koje svjedoce o arhitektonskom i politickom vrhuncu Dubrovacke Republike u 15. i 16. stoljecu.

Citajte vise

Kljucni trenuci dubrovacke povijesti

614.
Osnivanje Raguse
Prema predaji, grad osnivaju izbjeglice iz Epidauruma (danasnji Cavtat) nakon slavenskih upada. Ime Ragusa dolazi od latinske rijeci "laus" — stijena.
1272.
Statut Dubrovacke komune
Donosi se jedan od najstarijih zakonika na Mediteranu. Statut regulira trgovinu, gradnju, zdravstvo i prava gradana — napredni dokument za srednji vijek.
1358.
Puna neovisnost
Mirom u Zadru Dubrovnik se oslobada mletacke vlasti i postaje potpuno samostalna republika. Pocinje zlatno doba dubrovacke trgovine i kulture.
1416.
Ukidanje trgovine robljem
Dubrovacka Republika postaje jedna od prvih drzava na svijetu koja zakonski zabranjuje trgovinu robljem — gotovo cetiri stoljeca prije vecine europskih zemalja.
1667.
Veliki potres
Razorni potres magnitude oko 7 stupnjeva unistava velik dio grada. Obnova traje desetljecima, ali Republika prezivljava i nastavlja djelovati.
1979.
UNESCO bastina
Stara jezgra Dubrovnika upisana je na UNESCO-ov Popis svjetske bastine kao izniman primjer sacuvanog mediteranskog urbanizma i fortifikacijske arhitekture.